Iako EU planira da do 2035. zabrani prodaju novih vozila na fosilna goriva, vozači i dalje ne žure da pređu na struju. Mnoge vlade nude razne finansijske podsticaje za prelazak na električna vozila, ali prodaja naglo opada čim ti podsticaji prestanu da važe.
Nedavno istraživanje kompanije carVertical, koja se bavi analizom podataka iz automobilske industrije, pokazalo je da polovina kupaca trenutno ne bi razmotrila kupovinu električnog automobila.
Četiri od pet kupaca i dalje biraju automobile na benzin ili dizel
Na pitanje o tipu goriva kojem daju prednost, 43,8% ispitanika u carVertical anketi odabralo je benzin, 38,9% dizel, 10,4% hibrid, a 5,6% električni pogon. Ovo samo pokazuje da kupci i dalje biraju klasične automobile i da još ne prihvataju alternative.
Preferirani tip goriva direktno je povezan s planovima za kupovinu električnog vozila. Više od polovine ispitanika (51,5%) kaže da trenutno ne bi kupilo električni automobil, dok bi se na tu kupovinu odlučilo svega 12,2%. Preostalih 36,3% su neodlučni – možda bi ga kupili u budućnosti.
„Visoke cene, nedovoljno razvijena mreža punjača i brojni mitovi koji prate električna vozila samo su neki od razloga zbog kojih mnogi i dalje nisu spremni da ih prihvate. Sve je očiglednije da će odustajanje od automobila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem biti veliki izazov. Koraci koje vlade preduzimaju nisu dovoljni da ubede vozače – većina još uvek nije spremna za prelazak na električna vozila“, kaže Matas Buzelis, automobilski stručnjak kompanije carVertical.
EU je usvojila zakon kojim se od 2035. godine zabranjuje prodaja novih automobila na benzin i dizel. Sva nova vozila moraće da budu bez emisije štetnih gasova kako bi se ostvario cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine. Međutim, pojedine države članice, među kojima i Italija, zalažu se za fleksibilniji pristup, strahujući da bi strogi rokovi mogli negativno da utiču na celokupnu automobilsku industriju.
Jeftinije održavanje i niži porezi su neki od razloga za prelazak na električna vozila
Kupci koji su skloniji električnim vozilima i razmišljaju o njihovoj kupovini navode različite razloge zašto im daju prednost. Većina ispitanika (47,2%) smatra da su vožnja i održavanje električnog automobila povoljniji. Pošto električna vozila imaju manje pokretnih delova, troškovi održavanja su obično niži u poređenju sa vozilima na benzin ili dizel. Zbog poskupljenja goriva, vozači sve više prelaze na struju jer je to povoljnija opcija.
17,6% anketiranih vozača bi izabralo električni automobil zbog nižih poreza. Kako bi podstakle prelazak na električna vozila, mnoge zemlje u EU smanjuju ili ukidaju poreze za vlasnike. Na primer, Nemačka i Francuska nude potpuno ili delimično oslobađanje od godišnjeg poreza na vozila za električne automobile, dok je u Holandiji registracija i putarina za električna vozila u potpunosti besplatna.
14,1% ispitanika bi izabralo električno vozilo zbog državnih subvencija. U Francuskoj, kupci novih električnih vozila mogu dobiti do 7000 evra podsticaja, a iznos zavisi od njihovih primanja.
Samo 14% korisnika carVerticala bira električni automobil iz ekoloških razloga. Ipak, u gradovima poput Pariza, Londona ili Berlina, gde se šire zone niske emisije, posedovanje električnog vozila sve manje zavisi od ličnog izbora, a sve više postaje neophodnost za vozače koji žele da izbegnu kazne i ograničenja (7,1%).
Smanjene subvencije usporavaju prelazak na električna vozila
Nekoliko zemalja EU već je smanjilo ili ukinulo subvencije za električna vozila. Švedska je ukinula subvencije za kupovinu 2022. godine, a Nemačka krajem 2023. godine, što je dovelo do velikog pada prodaje električnih vozila.
Tokom mandata predsednika Donalda Trampa u SAD, ukinute su ključne politike koje su podržavale električna vozila: ukinute su obavezne kvote za prodaju električnih vozila, smanjene ili ukinute savezničke poreske olakšice, a finansiranje infrastrukture za električna vozila je zamrznuto. Ove promene usporile su rast tržišta električnih vozila i donele neizvesnost proizvođačima automobila.
„Budžetski podsticaji za električna vozila skup su način za podsticanje prodaje, ali pravi izazov je održivost“, ističe Buzelis. Čim se subvencije ukinu, električni automobili postaju znatno manje pristupačni. Stvarna potražnja će porasti tek kada ljudi počnu da biraju električna vozila iz ubeđenja, a ne zbog subvencija – tek tada će shvatiti da, iako je početna cena viša, dugoročno štede značajne troškove vožnje, što još uvek retko uzimaju u obzir.“
Proizvođači automobila reaguju na krizu smanjenjem broja radnika
Na pitanje zašto ne bi kupili električni automobil, 32% ispitanika je reklo da su preskupi, 26,7% se zabrinulo zbog ograničenog dometa, 21,1% je ukazalo na lošu infrastrukturu, dok je 12% navelo nisku vrednost pri preprodaji (drugi razlozi 8,2%).
Kako Buzelis objašnjava: „Polovni električni automobili trenutno imaju relativno nisku vrednost, ali to može igrati u korist kupaca.“ Na tržištu polovnih električnih vozila mogu se pronaći odlične ponude kakve ne postoje kod vozila na benzin ili dizel.
U suštini, prvi talas usvajanja električnih vozila je već iza nas – „Kupci koji su hteli električni automobil i koji su bili privučeni idejom, već su ga nabavili. Takođe, električni automobil je idealan kao drugi auto u porodici, i kupci sve više shvataju da je praktično imati ga pored klasičnog vozila na benzin,“ kaže Buzelis.
Tokom 2025. godine, nekoliko vodećih automobilskih kompanija najavilo je masovna otpuštanja, zbog tarifa, prebacivanja proizvodnje i mera štednje. Stellantis je privremeno otpustio 900 radnika u pet fabrika u SAD i pauzirao proizvodnju u pogonima u Meksiku i Kanadi. General Motors je saopštio da će u više navrata otpustiti preko 3000 radnika, a Nissan navodno planira da ugasi 10.000 radnih mesta širom sveta i zatvori sedam fabrika.
I drugi veliki proizvođači, uključujući Porsche, Volvo i Volkswagen, takođe su najavili otpuštanja, što pokazuje da se automobilska industrija restrukturira kako bi se izborila sa tržišnim pritiscima.
Sve veća konkurencija kineskih proizvođača menja tržište električnih automobila. BYD je munjevito proširio svoj uticaj u Evropi. U aprilu 2025. godine, prvi put je nadmašio Teslu po prodaji električnih automobila, zabeleživši rast od čak 359% u odnosu na prošlu godinu, uprkos povećanim tarifama Evropske unije na uvoz kineskih električnih vozila. Još uvek je teško proceniti mogu li kineski proizvođači ubediti Evropljane da kupuju električne automobile, ali njihov vrtoglav uspon već ima uticaja na evropsku ekonomiju.
