Da li je subvencionisanje kupovine električnih automobila u Srbiji opravdano?

Kada je reč o transportu, Evropski zeleni dogovor podrazumeva dostizanje nulte emisije CO2 za vozila do 2035. godine, što znači da će posle ovog tranzicionog perioda u Evropi biti moguća proizvodnja i kupovina samo električnih vozila (EV). Kako bi podržale tranziciju ka zelenoj mobilnosti, mnoge Evropske zemlje subvencionišu nabavku EV, pa tako npr. Nemačka i ove godine nastavlja da subvencioniše njihovu kupovinu sa iznosom od maksimalno € 9,000. Zašto onda u Srbiji subvencionisanje kupovine EV (još uvek) nije opravdano?

Iako električna vozila ne emituju CO2 direktno, ona za punjenje svojih baterija koriste električnu energiju, pa tako indirektno emituje određenu količinu ugljen dioksida, koja direktno zavisi od načina proizvodnje električne energije. Poznato je da u Srbiji oko 70% električne energije dobijamo iz uglja, u procesu kojim se velika količina CO2 ispušta u atmosferu.. Posmatrano na ovaj način, indirektne emisije CO2 jednog EV nisu mnogo manje od direktnih emisija hibridnih vozila ili novih vozila sa eurodizel motorima (Euro 6 standarda), kako je to i prikazano na sledećem grafikon:

Izvor: Tehničke karakteristike vozila, EV database, European Environment Agency, Statistical Review of World Energy – BP, IPCC 2014

Na grafikonu je dat primer vozila (električnog, hibrida i dizela) u segmentu malih gradskih automobila iz game jednog od najvećih Evropskih proizvođača. Evidentno je da, zbog visokog udela uglja u energetskom miksu Srbije, potrebna količina električne energije (u ovom slučaju 17.4 kWh) za vožnju EV u dužini od 100 km, rezultira indirektnom emisijom u iznosu od 10.1 kg CO2 , što je značajno više od evropskog proseka.

Iz gore navedenih razloga a sa stanovišta potrebe za smanjenjem ukupne emisije CO2, nema opravdanosti subvencionisati nabavku EV, bar do trenutka dok ne dođe do povećanja učešća obnovljivih izvora energije u energetskom miksu zemlje. Subvencije, koje su kod nas važile (do sredine avgusta 2021) su predviđale iznose od € 5,000 za električne i € 2,500 za hibridne automobile.

Naravno da ovaj argument nije protiv potrebe da se poveća broj EV i hibrida, već ide u pravcu preporuke da se sredstva koja se koriste na subvencije usmere u pravcu razvijanja sektora obnovljivih izvora energije. Električna vozila, hibridi, pa i vozila sa novijim benzinski i dizel motorima (koja već zadovoljavaju stroge emisione standarde) svakako su u ovom smislu bolja od prosečnog automobila na našim putevima ali do smanjenja emisija transportnog sektora u Srbiji treba da dođe prvenstveno kroz primenu strogih kriterijuma kod registracije postojećih i kod uvoza novih vozila.

Dodatni argument je da se, imajući u vidu kupovnu moć domaćeg stanovništva, za sada ovom merom ipak subvencionišu najbogatiji – oni koji bi EV kupili verovatno i bez pomoći ostalih poreskih obveznika. Ne treba izostaviti i podatak da je za vožnju električnog automobila u dužini od 100 km kod nas potrebno platiti svega € 5.5 za potrebnu električnu energiju za punjenje baterije, dok je u Nemačkoj potrebno € 30. Zato, za sada, subvencionisana cena struje bi trebalo da bude dovoljna podrška od strane države koja bi drugačije trebala da definiše kratkoročne prioritete kako ne bismo dugoročno ostali crna rupa i otpad za polovna evropska vozila. Konačno, i naš cilj bi trebala da bude zelena mobilnost a ona je jedino moguća uz održiv prelazak na električna vozila.

 

Autor: Aleksandar Ranđelović
https://www.linkedin.com/pulse/da-li-je-subvencionisanje-kupovine-elektri%C4%8Dnih-u-randjelovic/

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *