Svetska trka električnih automobila: Evropi treba sveoubuhvatan pristup

Udruženje proizvođača vozila Evrope ACEA je Srpskoj asocijaciji uvoznika vozila i delova prosledila jednu zanimljivu analizu, stav, informaciju koja još jednom pokazuje čvrsto opredeljenje evropskih automobilskih giganata da ispune zacrtane ciljeve i dostignu „nultu emisiju“ i pre predviđenog roka.

Kao što su posetioci Međunarodnog sajma automobila u Ženevi mogli da se uvere iz prve ruke, evropska automobilska industrija se suočava sa ogromnom globalnom konkurencijom jer se u vrlo kratkom vremenskom periodu čini seizmički pomak sa motora sa unutrašnjim sagorevanjem na automobile na baterije, počinje svoje saopštenje ACEA.

„Iskoristili smo priliku“- kažu u ovoj asocijaciji -„da okupimo međunarodne novinare, renomiranog akademika – Tomasa Pardija iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja – i našeg predsednika, Luku de Mea (predsednik ACEA), da se zapitamo: kako da ostanemo u trci“?

Kako je gospodin Pardi objasnio, danas su strani proizvođači električnih automobila ispred u trci jer drže konkurentsku prednost u odnosu na Evropu. Oni su investirali ranije i više su vertikalno integrisani u lanac vrednosti baterija, sa lakšim pristupom sirovinama. Oni imaju veći obim ekonomije i, što je najvažnije, nemaju teret postepenog ukidanja 17 miliona automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem za nešto više od deset godina. Evropa je, s druge strane, „prvo ulagala u „kočije“ (električne automobile) zapostavivši „konje“ ( baterije)“, što je dovelo do strateških spoljnih zavisnosti.

Dakle, šta je rešenje?
Prema Pardijevim rečima, hitno nam je potrebna „sveobuhvatna i koordinirana“ automobilska industrijska politika, sa pravom strategijom koja povezuje delove slagalice Zelenog dogovora.
Poruka akademika Pardija je bila jasna: Evropa treba da se probudi!

Njegove poruke odražavaju ACEA manifest, gde pozivamo na holističku, sveobuhvatnu industrijsku strategiju EU u svim koracima lanca vrednosti – od istraživanja i razvoja, rudarstva, prerade, komponenti i proizvodnje; do mreža za punjenje, energiju, podsticaje za kupovinu i reciklažu.

Predsednik ACEA Luka de Meo je naglasio da svi ovi uslovi treba da budu čvrsto postavljeni kako bi se omogućilo da se ispuni brzo približavanje datuma povlačenja motora sa unutrašnjim sagorevanjem 2035.
„Kao poslovni lideri, učinićemo sve da se naše kompanije dovedu u poziciju da se pridržavaju ovih uslova. Tu smo da podstaknemo napredak, da podstaknemo da Evropa bude inovativna, a elektrifikacija je jedno od oblasti inovacija kada je u pitanju transport“ – objasnio je de Meo – „Ne postoji način da bi industrija preporučila povratak na početak, jer to nema smisla i loše je za životnu sredinu.

Posvećenost industrije elektrifikaciji je kristalno jasna, ali to ne možemo učiniti sami, kažu u ACEA. Imajući ovo na umu, čvrsta i značajna privremena revizija regulative o CO2 je ključna – nešto što je Ursula fon der Lajen takođe nedavno priznala. Mi ćemo morati jasno da definišemo kako da merimo uspeh i kako ćemo utvrditi da li smo na pravoj putanji za 2035. godinu.

Od sada do tada, računamo na to da će EU odgovoriti velikom izazovu postavljanjem odgovarajuih okvirnih uslova: pristup tačkama za punjenje, pristupačna zelena energija, podsticaji za kupovinu, poreske šeme i još mnogo toga. Transformacija veština radne snage je takođe suštinski deo slagalice.

Kao što je Tomaso Pardi rekao, „Tržište električnih automobila je poput rakete – ali mu je potreban pritisak da dođe do orbite. Samo zajedničkim radom – širom automobilskog ekosistema i sa kreatorima politike – možemo dati tržištu potreban pritisak.

Posvećenost industrije elektrifikaciji je kristalno jasna, ali to ne možemo učiniti sami. Imajući ovo na umu, čvrsta i značajna privremena revizija regulative o CO2 je ključna.

U januaru je u EU zabeležen rast prodaje vozila u odnosu na isti mesec 2023. od 12,1 odsto ( prodato 851.659 vozila). Čisto električna vozila su osvojila 10,9 odsto tržišta (u januaru 2023. 9,5). Plag-in hibridi su imali udeo na tržištu od 7,8 odsto a klasični hibridi 28,8 odsto. Vozila sa benzinskim motorom imaju u januaru 35,2 odsto tržišta a sa digzel pogonom 13,4 odsto.
Zanimljivo je da vozila sa motorima na dizel pogon veoma brzo napuštaju skoro sva evropska tržišta sem Nemačke gde je u januaru čak zabeleženo povećanje prodaje ovih vozila od 4,3 odsto.

Izvor: ACEA
Fotografija (Luca de Meo): Renault media

 

Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *